Nadležnost u oblasti zaštite prirode u Bosni i Hercegovini regulisana je na entitetskom nivou (Republika Srpska i Federacija Bosne i Hercegovine) te za Brčko Distrikt. Osnovni zakonski akti na kojima se zasniva zaštita prirode, među kojima su kategorije zaštićenih područja, postupak zaštite i dr. su Zakon o zaštiti prirode Federacije Bosne i Hercegovine  („Službene novine Federacije BiH“, broj 66/13) za Federaciju BiH, Zakon o zaštiti prirode Republike Srpske („Službeni glasnik RS“, broj 20/14) za Republiku Srpsku i Zakon o zaštiti prirode Brčko Distrikta BiH („Službeni glasnik Brčko Distrikta BiH“, broj 24/04) za Brčko Distrikt. Dio nadležnosti u oblasti zaštite prirode uređen je na državnom nivou i odnosi se na sprovođenje međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine (praćenje i koordinacija pripreme za zaključivanje i implementaciju međunarodnih sporazuma, koordinacija za projekte u saradnji s međunarodnim organizacijama, programima i fondovima, koordinacija saradnje sa institucionalnim strukturama u BiH, entitetima i Distriktu Brčko). Nadležnosti državnog nivoa pripadaju uglavnom Ministarstvu spoljnje trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine a manjim dijelom Ministarstvu civilnih poslova (npr. UNESKO konvencija). Detaljniji prikaz nadležnosti u oblasti zaštite prirode može se vidjeti na zvaničnim web prezentacijama nadležnih institucija u Bosni i Hercegovini (na dnu stranice pod "Korisni linkovi"). Pitanjima iz oblasti zaštite životne sredine za koja je potreban usaglašen pristup entiteta  bavi se Međuentitetsko tijelo za zaštitu životne sredine. To se odnosi, između ostalog, na pitanja međunarodnih sporazuma i programa, učešća u saradnji sa međunarodnim organizacijama, koordinaciji primjene i donošenja zakonskih akata i dr. U Međuentitetskom tijelu za zaštitu životne sredine učestvuju 4 člana iz Republike Srpske koje imenuje Vlada Republike Srpske. Opširnije o Međuentitetskom tijelu možete pogledati u "Prilogu", na dnu stranice.

Tabelarni prikaz (Tabela br.1) svih zaštićenih područja prirode u Bosni i Hercegovini urađen je prema kategorizaciji Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN) na čijim principima su bazirani entitetski zakoni. Prema ovim zbirnim podacima, u Bosni i Hercegovini zaštićeno je 37 područja - 2 stroga rezervata prirode (kategorija Ia), 4 nacionalna parka (kategorija II), 18 spomenika prirode (kategorija III), 2 zaštićena staništa (kategorija IV), 8 parkova prirode - zaštićenih pejzaža (kategorija V) i 3 područja za upravljanje resursima - park šume (kategorija VI) na ukupnoj površini od 105.602,18 hektara. Neka područja su zaštićena na osnovu međunarodnih konvencija i regulativama čiji je Bosna i Hercegovina potpisnik (Tabela br.2).

Tabela br.1: Zaštićena područja prirode u Bosni i Hercegovini¹

* Područje je do sticanja uslova definisano samo koordinatom ulaza tako da nema površinu

Tabela br.2: Zaštićena područja prirode u Bosni i Hercegovini po međunarodnim konvencijama i regulativama (Ramsarska i IBA područja)²

Prilog:

Odluka o usklađivanju Odluke o osnivanju Međuentiteskog tijela za zaštitu životne sredine ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 123/12)

Korisni linkovi:

Ministarstvo spoljnje trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine (Sektor za prirodne resurse, energetiku i zaštitu životne sredine)

Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine (Sektor za nauku i kulturu)

Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske (Resor za zaštitu životne sredine)

Ministarstvo okoliša i turizma Federacije Bosne i Hercegovine (Sektor okoliša)

Odjeljenje za prostorno planiranje i imovinsko pravne poslove Vlade Brčko distrikta BiH (Pododjeljenje za prostorno planiranje, urbanizam i zaštitu okoline)

^1,2 Podaci o zaštićenim područjima preuzeti iz materijala korišćenih za potrebe projekta nominacije Dinarskog karsta na Listu svjetske baštine UNESKO – Ministarstvo civilnih poslova BiH i isključivo su informativnog karaktera; update:Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa; posljednja izmjena Април 2020. godine